Kako znati da klimi fali freon i da li je dopuna zaista potrebna? Najčešći simptomi su slabije hlađenje, mlak vazduh, dug rad bez postizanja temperature, led na cevima ili unutrašnjoj jedinici i smanjen učinak grejanja. Ipak, isti simptomi mogu nastati zbog zaprljanih filtera, slabog protoka vazduha, neispravnog ventilatora, senzora, elektronike ili kompresora.

Zbog toga se nedostatak rashladnog gasa ne može pouzdano utvrditi samo na osnovu dodirivanja cevi ili procene temperature vazduha rukom. Potrebni su pregled uređaja, merenje temperature, pritisaka i drugih radnih parametara, kao i provera mogućeg curenja.

Ako klima ne hladi pravilno, pročitajte i vodiče klima ne hladi, klima duva mlako i klima slabo hladi.

Šta je freon u klima uređaju?

Izraz „freon“ se u svakodnevnom govoru koristi za rashladni gas koji kruži kroz zatvoren sistem klima uređaja. Njegova uloga je da preuzima toplotu iz jednog prostora i prenosi je na drugo mesto.

U režimu hlađenja rashladni sistem preuzima toplotu iz prostorije i predaje je spolja. U režimu grejanja proces se obrće i klima preuzima toplotu iz spoljnog vazduha.

Različiti modeli koriste različite vrste rashladnog gasa, pa se ne sme proizvoljno dodavati bilo koji gas. Vrsta i predviđena količina navedene su na deklaraciji uređaja.

Da li klima troši freon?

Ispravan i pravilno montiran klima uređaj ne bi trebalo redovno da troši rashladni gas. Freon kruži kroz zatvoren sistem i ne sagoreva se tokom rada.

Ako ga nema dovoljno, najčešći razlozi su:

  • curenje na holenderima i spojevima;
  • oštećenje bakarne instalacije;
  • curenje na servisnim ventilima;
  • oštećen izmenjivač unutrašnje ili spoljne jedinice;
  • loše izveden spoj prilikom montaže;
  • nedovoljna količina gasa unesena pri instalaciji;
  • oštećenje nastalo tokom premeštanja uređaja;
  • dotrajalost ili korozija dela sistema.

Zato redovna dopuna svake godine nije normalna potreba ispravnog uređaja. Ako se gas ponovo gubi, treba pronaći mesto curenja.

Najčešći simptomi manjka freona u klimi

Mogući simptomi nedovoljne količine rashladnog gasa su:

  • klima slabije hladi nego ranije;
  • iz unutrašnje jedinice izlazi mlak ili nedovoljno hladan vazduh;
  • uređaj dugo radi bez postizanja zadate temperature;
  • kompresor radi veoma dugo ili gotovo bez prestanka;
  • na cevima ili isparivaču pojavljuje se led;
  • posle otapanja iz unutrašnje jedinice curi voda;
  • klima slabije greje tokom zime;
  • čuje se šištanje u blizini instalacije ili spojeva;
  • učinak se postepeno pogoršavao tokom vremena;
  • potrošnja struje može biti veća jer uređaj duže radi.

Slabije hlađenje, led i šištanje mogu biti znaci curenja rashladnog gasa, ali konačan zaključak zahteva stručnu proveru.

Klima slabo hladi – da li joj fali freon?

Kada klima slabo hladi, korisnici često odmah pretpostave da je potrebna dopuna. Međutim, nedostatak freona je samo jedan od mogućih uzroka.

Pre provere rashladnog sistema treba obratiti pažnju na:

  • da li je izabran režim COOL;
  • da li su filteri zaprljani;
  • da li unutrašnja jedinica normalno duva;
  • da li su isparivač i turbina čisti;
  • da li spoljna jedinica radi;
  • da li je spoljni izmenjivač zaprljan;
  • da li uređaj ima dovoljan kapacitet za prostor;
  • da li su prozori i vrata zatvoreni.

Zaprljani filteri, isparivač ili spoljni izmenjivač takođe mogu znatno smanjiti učinak klima uređaja.

Klima duva mlako zbog nedostatka freona

Ako unutrašnja jedinica ima normalan protok vazduha, ali vazduh ostaje mlak, moguć je problem sa rashladnim sistemom. Ipak, mlak vazduh mogu izazvati i spoljna jedinica koja se ne uključuje, kvar kompresora, senzora, elektronike ili pogrešno podešen režim rada.

Obratite pažnju da li:

  • spoljna jedinica radi;
  • ventilator spoljne jedinice okreće normalnom brzinom;
  • na cevima nastaje led;
  • uređaj prikazuje kod greške;
  • klima u početku hladi, a kasnije počinje da duva mlako;
  • učinak postaje sve slabiji iz dana u dan.

Klima ledi zbog manjka freona

Nedovoljna količina rashladnog gasa može dovesti do pada pritiska i temperature u isparivaču, zbog čega se na cevima ili unutrašnjoj jedinici formira led.

Međutim, klima može lediti i zbog:

  • zaprljanih filtera;
  • zaprljanog isparivača;
  • prljave turbine ventilatora;
  • slabog rada motora ventilatora;
  • neispravnog temperaturnog senzora;
  • rada u neodgovarajućim temperaturnim uslovima.

Ako se pojavi led, isključite hlađenje i sačekajte da se uređaj prirodno odledi. Detaljnije pročitajte na stranici klima ledi.

Ledi jedna cev od klima uređaja

Led na jednoj cevi može ukazivati na problem sa pritiskom, protokom vazduha ili količinom rashladnog gasa. Nije preporučljivo procenjivati stanje sistema samo na osnovu toga da li je cev hladna ili vlažna.

Temperatura cevi zavisi od režima rada, spoljne i unutrašnje temperature, opterećenja uređaja i konstrukcije konkretnog modela.

Ako se na cevi formira debeo led koji se ponavlja posle odleđivanja, potreban je pregled.

Klima dugo radi bez prestanka

Kada klimi nedostaje rashladni gas, uređaj može pokušavati da postigne zadatu temperaturu, ali nema dovoljan učinak. Zbog toga kompresor radi duže nego ranije.

Dug rad ipak ne znači automatski da nedostaje freon. Inverter klima može normalno raditi duže pri manjoj snazi, naročito kada održava temperaturu.

Problem postoji ako:

  • temperatura u prostoriji ne pada;
  • klima stalno radi punom snagom;
  • vazduh nije dovoljno hladan;
  • pojavljuje se led;
  • spoljna jedinica se pregreva;
  • potrošnja je povećana bez odgovarajućeg učinka.

Šištanje iz klima uređaja

Tiho kratkotrajno strujanje rashladnog gasa može biti normalan zvuk kod određenih uređaja. Međutim, stalno šištanje ili zvuk curenja u blizini spojeva i cevi može ukazivati na problem.

Ako se uz šištanje pojavljuju slabije hlađenje, led ili postepeni gubitak učinka, uređaj treba pregledati.

Ne pokušavajte da tražite curenje otvorenim plamenom ili improvizovanim metodama.

Masni tragovi na cevima i spojevima

Rashladni sistem sadrži i ulje koje cirkuliše sa gasom. Kod određenih curenja oko spoja se može pojaviti masni trag na koji se lepe prašina i nečistoće.

Masni trag nije uvek konačan dokaz curenja, ali predstavlja razlog da se spoj detaljnije proveri odgovarajućom opremom.

Najčešća mesta na kojima se proverava curenje su:

  • holenderi unutrašnje i spoljne jedinice;
  • servisni ventili;
  • spojevi bakarnih cevi;
  • oštećeni delovi instalacije;
  • izmenjivači;
  • mesta prethodnih popravki.

Kako se proverava da li klimi fali freon?

Pouzdana provera ne zasniva se samo na jednom merenju. Serviser uzima u obzir model uređaja, vrstu gasa, spoljne i unutrašnje uslove, temperaturu vazduha, temperature cevi, pritiske i način rada sistema.

Provera može obuhvatiti:

  • pregled unutrašnje i spoljne jedinice;
  • proveru čistoće i protoka vazduha;
  • merenja temperature ulaznog i izlaznog vazduha;
  • proveru temperatura cevi;
  • merenje radnih pritisaka;
  • proveru električne potrošnje kompresora;
  • vizuelnu proveru spojeva i instalacije;
  • testiranje mogućeg curenja;
  • proveru količine gasa prema propisanoj proceduri.

Da li se freon može proveriti bez manometra?

Korisnik može primetiti simptome, ali ne može pouzdano odrediti količinu rashladnog gasa bez odgovarajuće opreme i znanja.

Dodirivanje cevi, gledanje kondenzacije ili procena temperature vazduha mogu samo ukazati da postoji problem. Ne mogu potvrditi da li nedostaje gas niti koliko ga treba dodati.

Zašto nije dovoljno samo dopuniti freon?

Ako gas nedostaje zbog curenja, samo dopunjavanje ne otklanja uzrok. Klima može privremeno bolje raditi, ali će gas ponovo izlaziti.

Pravilan postupak zavisi od vrste i veličine curenja i može obuhvatiti:

  • pronalaženje mesta curenja;
  • sanaciju ili zamenu oštećenog dela;
  • testiranje sistema nakon popravke;
  • vakuumiranje kada je potrebno;
  • punjenje odgovarajućom vrstom i količinom gasa;
  • kontrolu rada nakon završetka intervencije.

Zvanične smernice američkog Ministarstva energetike navode da treba popraviti curenje, proveriti uspešnost popravke i zatim pravilno napuniti sistem, umesto samo dodavanja rashladnog gasa. Pogledajte vodič o problemima klima uređaja.

Koliko često treba dopunjavati freon?

Ne postoji pravilo da se freon obavezno dopunjava svake godine ili prilikom svakog servisa. Ako je sistem ispravan i ne curi, dopuna možda godinama neće biti potrebna.

Ako je klima već dopunjavana, a ponovo slabo hladi nakon nekoliko meseci ili jedne sezone, treba posumnjati na curenje ili drugi kvar.

Klima nema freona posle montaže

Ako nova ili nedavno montirana klima od početka slabo hladi, mogući su:

  • curenje na novim spojevima;
  • ventili nisu pravilno otvoreni;
  • instalacija nije pravilno vakuumirana;
  • količina gasa ne odgovara dužini instalacije;
  • cev je oštećena ili presavijena;
  • postoji fabrički kvar.

Problem treba prijaviti odmah nakon ugradnje. Više informacija pronađite na stranici ugradnja klime.

Klima ponovo nema freona posle dopune

Ako klima ubrzo posle dopune ponovo izgubi učinak, najverovatnije curenje nije pronađeno ili otklonjeno.

Potrebno je proveriti:

  • spojeve i servisne ventile;
  • celu trasu instalacije;
  • unutrašnji i spoljni izmenjivač;
  • mesta ranijih popravki;
  • da li je uneta odgovarajuća vrsta i količina gasa;
  • da li drugi kvar stvara simptome slične manjku freona.

Može li klima raditi bez freona?

Ako u sistemu nema dovoljno rashladnog gasa, klima neće pravilno hladiti ili grejati. Dugotrajan rad u nepravilnim uslovima može dodatno opteretiti kompresor.

Ako uređaj ne hladi, ledi ili prikazuje grešku, nije preporučljivo nastavljati rad samo da bi se proverilo da li će se stanje popraviti.

Da li je curenje freona opasno?

Ne treba samostalno otvarati rashladni sistem niti ispuštati gas. Različiti uređaji koriste različite vrste rashladnog gasa, a servisiranje zahteva odgovarajuću opremu, postupke i mere bezbednosti.

Ako sumnjate na veće curenje u zatvorenom prostoru:

  • isključite uređaj;
  • provetrite prostor;
  • ne dirajte oštećene cevi;
  • ne koristite otvoren plamen;
  • zakažite stručni pregled.

Šta možete sami da proverite?

  1. Proverite da li je klima podešena na COOL.
  2. Očistite filtere.
  3. Proverite da li unutrašnja jedinica normalno duva.
  4. Proverite da li spoljna jedinica radi.
  5. Obratite pažnju na led na cevima ili isparivaču.
  6. Proverite da li se čuje neuobičajeno šištanje.
  7. Pogledajte da li postoje masni tragovi oko dostupnih spojeva.
  8. Zapišite eventualni kod greške.
  9. Proverite da li je klima ranije dopunjavana.
  10. Obratite pažnju koliko dugo uređaj radi bez postizanja temperature.

Šta ne treba raditi?

  • Ne dodajte rashladni gas bez dijagnostike.
  • Ne mešajte različite vrste gasa.
  • Ne otvarajte servisne ventile.
  • Ne ispuštajte gas u okolinu.
  • Ne tražite curenje otvorenim plamenom.
  • Ne skidajte led oštrim predmetima.
  • Ne nastavljajte rad ako uređaj potpuno zaledi.
  • Ne zaključujte da fali freon samo zato što klima slabo hladi.

Dopuna klime freonom

Dopuna klime freonom obavlja se kada se proverom utvrdi da u sistemu nema odgovarajuće količine rashladnog gasa.

U zavisnosti od stanja sistema, intervencija može obuhvatiti:

  • dijagnostiku rada uređaja;
  • proveru mogućeg curenja;
  • sanaciju spoja ili oštećenja;
  • vakuumiranje sistema;
  • punjenje odgovarajućim rashladnim gasom;
  • kontrolu temperatura i pritisaka;
  • proveru konačnog učinka hlađenja ili grejanja.

Detalje o usluzi pogledajte na stranici dopuna klime freonom Beograd.

Koliko košta dopuna freona?

Cena zavisi od vrste rashladnog gasa, potrebne količine, kapaciteta uređaja, pristupačnosti jedinica i toga da li je potrebno tražiti i otklanjati curenje.

Samo dodavanje manje količine gasa nije ista intervencija kao potpuno pražnjenje, sanacija curenja, vakuumiranje i punjenje sistema prema propisanoj količini.

Početne cene proverite na stranici cenovnik klima servisa.

Provera i dopuna freona u Beogradu

Beocool obavlja pregled rashladnog sistema, proveru simptoma manjka gasa, dijagnostiku curenja i dopunu klima uređaja na teritoriji Beograda.

Pogledajte i lokalne stranice:

Kako da zakažete pregled?

Pregled možete zakazati preko stranice online zakazivanje klima servisa.

U zahtevu navedite:

  • adresu i deo grada;
  • marku i model klima uređaja;
  • kapacitet uređaja;
  • da li klima slabo hladi ili greje;
  • da li se pojavljuje led;
  • da li se čuje šištanje;
  • da li je uređaj ranije dopunjavan;
  • koliko dugo problem traje;
  • da li se spoljna jedinica uključuje;
  • gde se nalazi spoljna jedinica.

Česta pitanja – kako znati da klimi fali freon

Da li mlak vazduh znači da klimi fali freon?

Ne nužno. Mlak vazduh mogu izazvati zaprljanost, spoljna jedinica koja ne radi, kvar senzora, elektronike ili kompresora.

Da li klima treba da se dopunjava svake godine?

Ne. Ispravan zatvoren sistem ne bi trebalo redovno da gubi rashladni gas.

Da li led na cevi znači da nema freona?

Može ukazivati na manjak gasa, ali led nastaje i zbog slabog protoka vazduha, zaprljanosti i kvara ventilatora ili senzora.

Kako serviser utvrđuje da fali freon?

Pregledom rada uređaja, merenjem temperature, pritisaka i drugih parametara, kao i proverom mogućeg curenja.

Da li samo dopuna rešava problem?

Samo ako nema curenja i sistemu zaista nedostaje tačno određena količina gasa. Kod curenja prvo treba otkloniti uzrok.

Kako da zakažem proveru?

Pošaljite zahtev preko stranice zakazivanje usluga i navedite simptome, model uređaja i podatak da li je klima ranije dopunjavana.